Od 21. veljače koji je proglašen Međunarodnim danom materinskoga jezika, do 17. ožujka kada je potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, hrvatska javnost može uživati u bogatstvu priloga o jeziku i govoru. Tim povodom Akademska zajednica "Ante Starčević" HDZ-a Grada Zagreba organizirala je panel raspravu “Hrvatski jezik u medijima". Govorili su kompetentni standardolozi, fonetičari, spikeri i novinari koji su brusili svoj jezik u školi Jasmine Nikić te glumci kojima je govor iskonski medij.

Dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje izdvojio je nesklapne primjere anglizama koji se u hrvatskom jeziku ne prevode te su posredstvom medija "ušli u uho", iako nisu gramatički točni, poput naranča sok, Pula film festival, kurikulum i kurikularni. Dr. sc. Gordana Varošanec Škarić s Katedre za estetsku fonetiku i ortoepiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu analizirala je govor velikih televizijskih kuća HRT, RTL, Nova TV. Zaključila je da se govor mijenja i da je danas u postmodernom društvu veliki odmak od renesansnog kanona jezičnih pravila, kakvi su dominirali kada je većina velikih svjetskih jezika normirala svoj jezični standard. Od televizijskih i radijskih govornih profesionalaca ne možemo očekivati više da budu savršenoga jezika jer nisu jezikoslovci, a lektore i fonetičare ne traže savjet u (iz)govoru. Zaključila je da mediji danas koriste urban, prestižan govor kojim govore obrazovane osobe, koji se usvaja te postaje općeprihvaćen. Mirela Matković, glavna urednica Z1 televizije govorila je kao spikerica i novinar o hrvatskom jeziku koji se koristi u reklamama koje su važan segment u svim javnim medijima. Marketinški metajezik se pokazuje kao govorni profil koji lako dolazi do slušatelja te je iznimno važno kako se govori i izgovara određena reklama (koja uvelike ovisi o klijentu, naručitelju). Akademski glumac Marinko Leš, spiker i govorni trener na radio postajama Antena Zagreb, Narodni radio, Enter Zagreb, govorio je o govoru DJ-a voditelja slušanih radija, koji se mora razlikovati od govora novinara u informativnim programima. Pristup publici kao i medij ovih radijskih i televizijskih postaja diktiraju jedan neobvezatniji govor. 
Panel je otpočeo tako da je akademski glumac Robert Kurbaša pročitao Nazorovu, Fiamengovu i Stamaćevu pjesmu, a sve su omaž hrvatskom jeziku.